skip to Main Content

Organizasaun Mundiál Alfándega

Organizasaun Mundiál Alfándega (WCO) nu’udar organizasaun intergovernamentál ida ho ninia sede iha Bruxelas, Béljika. WCO harii iha tinan 1952 no agora daudaun iha nasaun membru 183, inklui Timor-Leste, ne’ebé iha adezaun ba organizasaun ida-ne’e iha 19 Setembru 2003. WCO sai koñesidu ba ninia obra iha área sira ne’ebé kobre dezenvolvimentu ba konvensaun, instrumentu, no ferramenta internasionál sira kona-ba tópiku oioin. Ita-boot bele hatene liutan kona-ba WCO iha ne’e.

Iha instrumentu tolu amplamente utilizadu husi WCO ne’ebé ajuda hodi orienta governu sira ho diresaun ba administrasaun aduaneira ida moderna:

Konvensaun Kyoto Revista (RKC)

Konvensaun Internasionál ba simplifikasaun no armonizasaun prosedimentu sira Aduaneiru nian (konforme alteradu), koñesidu nu’udar Konvensaun Kyoto Revista mak nu’udar modelu (blueprint) ba prosedimentu Aduaneiru ida modernu no efisiente iha sékulu 21. Autoridade Aduaneira seidauk sai signatáriu ba RKC maibé serbisu ativamente ba adezaun. Konvensaun Kyoto Revista promove fasilitasaun ba komérsiu no kontrolu efetivu através ninia Dispozisaun Legál sira ne’ebé hafó detallu kona-ba aplikasaun ba prosedimentu sira ne’ebé simples no efetivu. Konvesaun revista ne’e mós kontein regra sira foun no mandatáriu ba ninia aplikasaun, ne’bé mak Parte Signatáriu hotu-hotu tenki kumpri.

Deklarasaun Arusha Revista

Deklarasaun Arusha ne’e adota inisialmente iha 1993 iha Arusha, Tanzánia. Bazeia ba esperiénsia tinan sanulu nian, mak halo revizaun iha 2003. Deklarasaun Arusha Revista mak ferramentu foku no karakterístika sentrál husi abordajen ida globál no efetivu ba prevensaun korrupsaun no hasa’e nível integridade iha Alfándega. Governu Timor-Leste adota prinsípiu sira husi Deklarasaun Arusha Revista nian liuhusi Rezolusaun Governu 42/2016, loron 6 Dezembru 2016. Ita-boot bele asesu no foti-grava ka download kópia ida husi rezolusaun ida-ne’e, iha ne’e.

WCO Nia Kuadru Normas SAFE ba Seguransa no Fasilitasaun Komérsiu (SAFE)

Kuadru SAFE hatuur bazeia iha pilár rua; rede Alfándega-Alfándega no parseria Alfándega ba negósiu. Nasaun barak mak introduza ona medida nasionál sira bazeia ba Kuadru SAFE, no hamutuk através rekoñesimentu mútua ba ida-idak nia programa. Timor-Leste la’ós signatáriu ida ba SAFE, entretantu, prosesu no prosedimentu foun sira barak ne’ebé ami dezenvolve ona ne’e kompatível ho prinsípiu báziku sira husi Kuadru SAFE nian.

Organizasaun Mundiál ba Komérsiu (OMK)

Organizasaun Mundiál ba Komérsiu (OMK) mak únika organizasaun internasionál globál ne’ebé trata ho regra sira komérsiu nian entre nasaun sira. Iha ninia sentru mak akordu OMK, ne’ebé negosiadu no asinadu husi parte boot ida husi nasaun komersiál sira iha mundu no ratifika iha sira-nia parlamentu. Ninia objetivu mak atu ajuda produtór ba merkadoria no servisu sira, esportadór no importadór sira hodi hala’o sira-nia negósiu. Ninia funsaun prinsipál mak atu garante katak komérsiu ne’e bele la’o ho maneira ne’ebé estável, previzível no livre posível. OMK is administra husi ninia governu membru sira. Desizaun importante sira hotu foti husi membru sira, tantu husi ministru sira (ne’ebé normalmente sorumutu pelumenus dala ida kada tinan ruarua) ka husi sira-nia embaixadór ka delegadu sira (ne’ebé sorumutu regularmente iha Jenebra). Akordu sira lori tempu naruk no kompleksu tanba sira nu’udar testu jurídiku ne’ebé kobre atividade lubuk boot ida. Maibé prinsípiu simples no fundamentál balun mak ezekuta através doklumentu hirak ne’e hotu. Prinsípiu hirak ne’e mak sai baze ba sistema negósiu multilaterál. Timor-Leste agora daudaun halo esforsu hela atu iha adezaun ba OMK, no Grupu Traballu ida atu trata ho asuntu ida-ne’e estabelese ona iha loron 7 Dezembru 2016. Reuniaun primeiru husi Grupu Traballu ida-ne’e hala’o iha fulan Outubru 2020.

OMK nia Akordu ba Fasilitasaun Komérsiu

OMK nia Akordu ba Fasilitasaun Komérsiu (TFA) ne’e kontein dispozisaun sira hodi jiliza sirkulasaun, liberasaun, no dezalfandegamentu ba merkadoria sira, inklui merkadoria sira iha tránzitu. Estabelese mós medida sira ba kooperasaun efetiva entre alfándega no autoridade kompetente sira seluk kona-ba asuntu sira fasilitasaun komérsiu no konformidade aduaneira nian sira. Aleinde ne’e, nia mós kontein dispozisaun sira kona-ba asisténsia téknika no kapasitasaun iha área ida-ne’e. Timor-Leste sei kumpri ba dispozisaun hirak ne’e bainhira kontinua ho sira-nia jornada ba adezaun iha OMK.

Asosiasaun Nasaun sira Sudeste Aziátiku (ASEAN)

Asosiasaun Nasaun sira Sudeste Aziátiku (ASEAN) nian ne’e estabelesidu iha loron 8 Agostu 1967 iha Bangkok, Tailándia, ne’ebé marka ho asinatura ba Deklarasaun ASEAN (Deklarasaun Bangkok), husi Fundadór sira ASEAN nian, nomeadamente, Indonézia, Malázia, Filipinas, Singapura, no Tailándia. Komunidade ASEAN verifika katak objetivu husi ASEAN nia fundadór sira atu hadi’ak sira-nia povu nia moris ne’e refleta iha rejiaun ne’e ninia dezenvolvimentu ekonómiku no kulturál, progresu sosiál, pás no seguransa rejionál, kolaborasaun, asisténsia mútua iha formasaun no peskiza, melloria ba padraun moris, promosaun ba estudu sira Sudeste Aziátiku nian no kooperasaun ho organizasaun sira rejionál no internasionál nian. Timor-Leste atualmente seidauk sai membru ida husi ASEAN maibé halo hela serbisu ativamente ba adezaun.

ASEAN nia Akordu Komérsiu ba Merkadoria (ATIGA)

ASEAN nia Akordu Komérsiu ba Merkadoria [Trade in Goods Agreement (ATIGA) ne’e iha objetivu atu hadi’a sirkulasaun livre ba merkadoria sira iha rejiaun ida-ne’e, rezulta iha menus barreira ba komérsiu no ligasaun ekonómiku ne’ebé kle’an liutan ntre Estadu Membru sira, kustu negósiu ne’ebé ki’ik, aumentu iha komérsiu, no merkadu ida boot liu no mós ekonomia sira ho eskala ba empreza sira. Liuhusi ATIGA, Brunei, Indonézia, Malázia, Filipinas, Singapura, no Tailándia elimina tiha ona direitu importasaun intra-ASEAN ba iha pursentu 99.65 husi sira-nia liña tarifária sira. Kamboja, Lao PDR, Mianmar, no Viet Nam redús tiha ona sira-nia dirietu ba importasaun nian ba pursentu 0-5 iha pursentu 98.86 husi sira-nia liña tarifária sira. Ohin loron, foku haree liu ba oinsá atu responde ba medida sira naun-tarifária ne’ebé bele hamosu efeitu sira husi barreira naun-tarifária nian iha rejiaun ne’e nia atividade sira komersiál no emprezariál nian. Timor-Leste sei kumpri ba dispozisaun hirak ne’e bainhira kontinua ho sira-nia jornada ba adezaun iha ASEAN.

Organizasaun Aduaneira Oseánia (OCO)

Organizasaun Aduaneira Oseánia (OCO) iha jurisdisaun Aduaneira 23 ne’ebé independente, autónoma no territorial iha Pasífiku. Estabelese iha tinan 1986, ninia mandatu mak atu promove efetividade no efisiénsia husi administrasaun Aduaneira nian iha armonizasaun no simplifikasaun ba prosedimentu sira Aduaneiru nian, fasilitasaun ba komérsiu, aplikasaun ba lei no kapasitasaun ba membru sira atu atinje objetivu dezenvolvimentu sira husi sira-nia Governu. Timor-Leste nu’udar membru no partitipante ativu ida husi OCO nian. Ita-boot bele kontaktu ba OCO através liga ba: (+679) 331 3110 ka liuhusi e-mail: info@ocosec.org.

Komunidade País sira Língua Portugeza nian (CPLP)

Comunidade dos Países de Língua Portuguesa (CPLP) ka Komunidade País sira Língua Portugeza nian harii iha tinan 1996. Ne’e nu’udar organizasaun internasionál no asosiasaun polítika ida husi nasaun Luzófona sira namkari iha kontinente haat, ne’ebé ho lian ofisiál Portugés. CPLP funsiona nu’udar forum ida privilejiadu no multilateral ba kooperasaun entre governu sira, ekonomia, organizasaun sira naun-governamentál no povu Luzofonia. CPLP konsiste husi estadu membru 9 no observadór asosiadu 19, lokalizadu iha Europa, Amérika du Súl, Ázia, Áfrika Subsariana, no Oseánia. Timor-Leste sai nu’udar membru ativu ida husi CPLP dezde ninia adezaun iha tinan 2002. Ita-boot bele kontakt ba CPLP através liga ba (+351) 21 392 85 60.

Feedback
Tell us more
How would you rate your experience?
Do you have any additional comment?
Next
Enter your email if you'd like us to contact you regarding with your feedback.
Back
Submit
Thank you for submitting your feedback!