skip to Main Content

Marcos da Cruz

Ministru Agrikultura
no Peska

Ministériu Agrikultura no Peska (MAP) mak departamentu Governu nian ne’ebé responsável ba dezeñu, implementasaun, koordenasaun, no avaliasaun ba polítika sira, ne’ebé define no aprova husi Konsellu Ministru, ba área sira agrikultura, floresta, peska no pekuária nian. MAP nia mandatu mak atu propoin polítika no prepara projetu lejizlasaun no regulamentu sira ne’ebé nesesáriu ba ninia área protesaun sira.

Rekezitu Regulamentár sira

MAP iha responsabilidade regulatória ida atu tulun kontrola importasaun no esportasaun ba merkadoria sira balun. Departamentu ne’ebé responsável ba kontrolu merkadoria hirak ne’e mak Servisu Kuarentana Timor-Leste (SQTL). Departamentu ida-ne’e responsável atu salvaguarda saúde husi ita-nia rekursu agríkola sira iha rai-laran no dezempeña kna’ar ida krítiku atu proteje agrikultura no meiu ambiente iha ita-nia Rain husi planta no animal sira no mós praga/peste no moras invazivu sira. Nune’e mós buka atu evita produtu ai-han sira ne’ebé perigozu ba ema no animál sira atu tama iha kadeia abastesimentu nian.

Ita-boot bele asesu no foti-grava ka download kópia ida husi Regra Jerál Kuarentena nian (Dekretu Governu 1/2006) iha ne’e.

Tipu Merkadoria sira

Merkadoria sira-ne’e identifikadu ho númeru numériku díjitu 8 ne’ebé koñesidu nu’udar númeru Sistema Armonizadu (HS).

Tuirmai mak lista ida husi merkadoria sira ne’ebé ezije nível kontrolu balun husi Servisu Kuarentena Timor-Leste. Rekezitu regulamentár sira dalaruma muda iha tempu-badak nia laran, ne’e duni ita-boot sempre tenki konfirma potensiál rekezitu ba lisensa nian diretamente ho Servisu Kuarentena Timor-Leste molok halo importasaun ka esportasaun. Merkadoria sira iha kraik ne’e identifikadu através númeru kapítulu HS nian:

HSDeskrisaun
HS Kapítulu 01Animál moris.
HS Kapítulu 02Na’an no na’an-aat ne’ebé bele han.
HS Kapítulu 03Ikan no krustáseu, molusku no invertebradu akuátiku sira seluk.
HS Kapítulu 04Produtu leiteira, manu-tolun, bani-been naturál; produtu sira ho orijen animál nian ne’ebé bele han, ne’ebé la espesifikadu ka inkluidu iha parte seluk.
HS Kapítulu 05Produtu sira ho orijen animál nian ne’ebé la espesifikadu ka inkluidu iha parte seluk.
HS Kapítulu 06Ai-horis no planta sira seluk, bolbu, ai-abut no ne’ebé hanesan; ai-funan tesin no follajen ornamentál.
HS Kapítulu 07Modo sira no uhi no fehuk balu ne’ebé bele han.
HS Kapítulu 09Kafé, xá, mate no temperu sira esklui bainhira prosesadu no falun tiha ona atu fa’an iha vareju.
HS Kapítulu 10Sereál sira.
HS Kapítulu 11Produtu sira husi indústria dulas-rahun nian; malte ; amidu; inulina, glutén trigu.
HS Kapítulu 12inklui mós iha HS Númeru 0802.
HS Kapítulu 15Gordura no mina husi animál ka vejetál nian no mós porudutu sira husi sira-nia disasosiasaun ka frasaun; gordura alimentár elaborada; sera husi animál ka vejetál.
HS Kapítulu 21Preparasaun komestível oioin tuir HS númeru 2102 2010.
HS Kapítulu 23Rezíduu no desperdísiu sira husi indústria ai-han ne’ebé preparadu Hahán animál nian - esklui HS númeru: 2309 10 (asu & busa nia hahán ba fa’an vareju).
HS Kapítulu 44Ai no artigu asesóriu sira husi ai; ai-anar

Manuál Informasaun

Ita-boot bele haree orientasaun ne’ebé komprensivu liu kona-ba oinsá mak atu trata ho tipu merkadoria hirak ne’e, iha ne’e.

Detalle kontaktu
Aeroportu Internasionál Dili
(+670) 333 1250
Feedback
Tell us more
How would you rate your experience?
Do you have any additional comment?
Next
Enter your email if you'd like us to contact you regarding with your feedback.
Back
Submit
Thank you for submitting your feedback!